O Maksimiru
Smještaj u prostoru
Grada Zagreba:
Obuhvaća sjeverno-istočni dio grada Zagreba i omeđena je na sjeveru
Gradskom četvrti Podsljeme, na jugu Pešćenicom, istočno su Gradske
četvrti Gornja i Donja Dubrava a na zapadu Gradska četvrt Donji Grad
i Donji Grad - Medveščak.
Površina:..........14,349 km2
Stanovništvo ( 2001.g.)
- ukupan broj stanovnika... 49.750
- prosječna dob (godina)...... 41,8
- gustoća naselj (st./km2)... 3.647
- broj kućanstava............. 18.415
- broj stanova.................. 21.306
Osnovna obilježja prostora i urbaniteta:
Područje Gradske četvrti Maksimir sastoji se od brdskog dijela na
transverzalnim rebrima Medvednice i ostacima nakadašnje Medvedničke
šume na sjeveru, te nizinskim, urbanim dijelom do Zvonimirove ulice
na jugu koji je i najgušće naseljen. |
Iz povijesti:
Gradska četvrt Maksimir jedna je od najstarijih četvrti Grada Zagreba.
Obilježja po kojima je Gradska četvrt Maksimir poznata su najljepši
park Grada Zagreba, Maksimir, i naselje Remete, poznato po svojoj
dugoj povijesti i proštenju koje se održava na Veliku Gospu, a na
koje hodočaste tisuće Zagrepčana.
Uređenje parka Maksimir započinje odlukom koju je 1787. godine donio
novoimenovani zagrebački biskup, Maksimilijan Vrhovac, da se prostrana
šuma na biskupskom posjedu između Medvednice i Save preuredi u veliki
park.
Ime parka, Maksimir, spominje se u pisanim izvorima već 1791. godine.
Prvo je javno šetalište u jugoistočnoj Europi, a za javnost je otvoren
1794. godine.
Krajem 18. stoljeća zasnovan je i zvjerinjak, zapravo oveći lovački
park.
Krajnji tvorac i oblikovatelj parka Maksimir je biskup Juraj Haulik.
Iz Beča su pozvani građevinski arhitekt Franz Schücht, koji projektira
gotovo sve građevine i paviljone, vrtni arhitekt Michael Sebastian
Riedl, koji je po Haulikovoj zamisli izradio projekt oblikovanja
pejsaža, voditelj građevinskih radova Leopold Philipp, kipar Josip
Kassmann, autor vitraja za Švicarsku kuću Anton Kothgasser i glavni
Haulikov vrtlar Franjo Serafin Korbler.
Nakon Haulikove smrti, 1869. godine, nestali su brojni vidikovci,
paviljoni, kolibe, odmorišta, kipovi, vrtovi i druge znamenitosti
staroga parka. |
Godine 1925. na Labuđem otoku, usred
prvog jezera utemeljen je današnji zoološki vrt. Prvi zoološki vrt
u ovom dijelu Europe zasnovan je neposrednom zaslugom građevinskog
inženjera Mije Filipovića kojem je zagrebački gradonačelnik Vjekoslav
Heinzel povjerio uređivanje parka.
Park Maksimir je desetljećima zaštićen kao spomenik prirode i kao
spomenik kulture, a uvršten je i u popis svjetske baštine.
Na rubnom dijelu Gradske četvrti Maksimir, na obroncima Medvednice
prostire se naselje Remete. Naziv naselja je, smatra se, vezan uz
osnutak samostana redovnika pavlina-pustinjaka u trinaestom stoljeću,
koji su samostan nazvali Remete, od latinske riječi eremus što znači
pustinja. Tadašnja Mjesna zajednica Remete osnovana je 1967. godine.
Remete imaju bogatu kulturnu povijest. Godine 1908. je osnovano
pjevačko društvo "Podgorec". Hrvatsko seljačko pjevačko
društvo "Frankopan" Remete-Bukovac osnovano je 1920.,
a Kulturno-umjetničko društvo "Remete" 1988. godine. Danas
djeluju Kulturno-umjetničko društvo "Frankopan-Remete",
koje slijedi tradiciju Hrvatskog seljačkog pjevačkog društva "Frankopan"
iz 1920.godine i Folklorna izvorna skupina "Remete".
U Remetama je osnovana škola 1859. godine, a bila je smještena u
župnom uredu. Školi su pripadala djeca iz tadašnjih sela: Remete,
Gornji Bukovac, Donji Bukovac, Gračani, Dolje, Zvečaj i Maksimir.
Godine 1869. škola dobiva vlastitu zgradu, a 1960. postaje četverogodišnjom
područnom školom osnovne škole "Vladimir Nazor". 1984.
godine izgrađena je nova zgrada, a u veljači 2003. otvoren je dograđeni
dio zgrade škole, pa se u školi počinje održavati nastava i za učenike
viših razreda. Izgrađena je i sportska dvorana. |
Autobusne
linije
201
Kaptol
- Petrova ulica
202
Petrova ulica - Kozjak
203
Svetice - Vinec - Krematorij
226
Kaptol - Remete - Svetice
227
Svetice - Gornji Bukovac - Čret
228
Svetice - Bolnica Rebro
232
Dubrava - Jazbina |